Većina malih tvrtki u stilu radionica u turskoj industriji namještaja koristi konvencionalne metode. Međutim, broj malih, srednjih i velikih poduzeća počeo je rasti, osobito posljednjih godina.
U skladu s razinom zaposlenosti, vjeruje se da se tvornice za proizvodnju sastoje od velikih tvrtki. Broj poduzeća koja proizvode gotovu robu svakodnevno raste.
Unatoč činjenici da sektor nije značajno prisutan za namještaj ili šumske proizvode, pojavljuje se više tvrtki u stranom vlasništvu, osobito u industriji kuhinjskog namještaja. Maloprodajne trgovine koje je IKEA otvorila u Istanbulu, Izmiru, Bursi i Ankari dale su poticaj industriji. Industrija namještaja koncentrirana je u nekim područjima Turske s koncentriranim tržištem i/ili visokom koncentracijom šumskih proizvoda. Prema njihovom doprinosu ukupnoj proizvodnji, glavne regije za proizvodnju namještaja su Istanbul, Ankara, Bursa (İnegöl), Kayseri, Izmir i Adana. Iako je istanbulska industrija namještaja raspršena po cijelom gradu, dva najznačajnija središta su Masko u organiziranoj industrijskoj zoni Kitelli i Modoko, pogon za proizvodnju namještaja u Ümraniye.
Ankara je dugo bila značajno središte za proizvodnju namještaja. Podaci TurkStata pokazuju da zaostaje za Istanbulom i po broju poduzeća i po ukupnoj zaposlenosti. Četvrt Siteler u Ankari poznata je po industriji namještaja. Siteler je dobro organizirana industrijska zona koja se prostire na 5,000 hektara zemlje, a osnovana je 1960-ih godina prošlog stoljeća uz pomoć Stolarske komore. U okolici postoje brojna mala i srednja poduzeća za proizvodnju namještaja. Smatra se da se na tim lokacijama nalazi preko 10,000 tvrtki. Međutim, ti poslovi zahtijevaju puno radne snage, a nema ih puno koji proizvode u velikim količinama.
Drvna industrija je brzo rasla u regiji Bursa-İnegöl, koja ima velika šumska područja i još je jedna regija s visokom dinamikom razvoja. İnegöl, koji je sada središte namještaja, maksimalno je iskoristio komercijalnu mobilnost koju pruža njegov položaj duž povijesnog Puta svile i prednost blizine izvora sirovina. Što se tiče zapošljavanja, sektor namještaja Bursa-İnegöl je na drugom mjestu nakon Ankare. No, prema našim regijama, dolazi na treće mjesto u distribuciji izvoza sektora, iza Kayserija i Istanbula. Izvozni uspjeh regije pokazuje da je Bursa-İnegöl na pravom putu da postane značajno globalno središte za namještaj.
Divani, stolicei kreveta bili su prvi predmeti proizvedeni u Kayseriju kako je industrija namještaja rasla. Danas, zahvaljujući tehnološkom napretku i svježim ulaganjima, Kayseri se razvio u značajno središte namještaja u Turskoj, s poduzećima koja proizvode u svim područjima vezanim uz namještaj. Najveća poduzeća u sektoru nalaze se u Kayseri, prema podacima TOBB-a i izvoznoj statistici TURKSTAT-a. Od njih je oko 400 tvrtki za masovnu proizvodnju s fokusom na izvoz. Regija zapošljava 11.5 zaposlenika po poduzeću, što je znatno više od turskog prosjeka. Visoka koncentracija velikih poduzeća u Kayseriju pokazuje veliki broj zaposlenih po tvrtki. s 355 milijuna dolara u izvozu 2012. Najznačajniji centar za proizvodnju i izvoz namještaja u Turskoj je Kayseri, koji je sam činio 18.7% ukupnog izvoza namještaja iz Turske.
Nakon Kayserija, Izmir je na petom mjestu po razini zaposlenosti. Sektor je koncentriran u gradu namještaja Karabalar i Kısıkköy, a zahvaljujući svojoj luci i pristupačnosti, grad čini značajan napredak u izvozu. S 2.66 zaposlenika po poduzeću, regija ima nižu razinu zaposlenosti od prosjeka za Tursku i uglavnom se sastoji od malih poduzeća.
Nova stambena izgradnja i rast prihoda dva su glavna čimbenika koji pokreću potražnju za namještajem. S druge strane, na potražnju za uredskim namještajem uvelike utječu otvaranje i izgradnja radnih mjesta, korištenje sustava uredske automatizacije, a očito i rast zaposlenosti. Kao rezultat toga, potražnja i stope iskorištenosti kapaciteta za namještaj, potrošačku robu s visokom elastičnošću potražnje, mijenjaju se u korak s promjenama u gospodarstvu.
Pad potražnje na domaćem tržištu glavni je razlog neuspjeha u povećanju iskorištenosti kapaciteta. Nedovoljna domaća potražnja glavni je čimbenik koji sprječava rad sektora punim kapacitetom, a zatim slijedi nedovoljna inozemna potražnja. Financijska ograničenja, problemi s radnom snagom i nedostatak domaćih i uvoznih sirovina prate nedostatak potražnje.
VANJSKA TRGOVINA TURSKE
Turska industrija namještaja od 2001. godine počela je kontinuirano ostvarivati suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Zbog krize koja je bila proživljena u prethodnom razdoblju, tvrtke su pad domaće potražnje pokušale prevladati okretanjem izvozu. Ovaj proces pokazuje da ova situacija nije privremena orijentacija, već je umjesto toga postala preferencija naših tvrtki. Izvoz je evoluirao u najznačajniju pokretačku snagu razvoja i više nije proces u koji se ulazi s dahom života.
Više od polovice uvoza ovog sektora dolazi iz EU-a, a jedna trećina izvoza u EU. Unatoč prednosti s obzirom na karakteristike tržišta i potrošača EU-a, ova regionalna koncentracija u sektoru također naglašava potrebu za diversifikacijom tržišta (s alternativnim tržištima poput SAD-a) u smislu dugoročnih ciljeva sektora.
Od 2001. godine očekuje se da će izvozni proces ostati pozitivan, sektor će i dalje davati značajan doprinos gospodarstvu zemlje, a vanjska trgovina će i dalje imati pozitivnu bilancu. Industrija namještaja ima dinamiku i potencijal za još veći porast u povoljnijim makroekonomskim okolnostima i s iskustvima stečenim na stranim tržištima.
Izvoz
Unatoč tome što imamo mnogo radnih mjesta i stvaramo mnogo poslova, industrija namještaja čini samo mali dio našeg izvoza. U 2020. postotak sektora u globalnom izvozu bio je 2%. Za razvoj sektora nužan je rast izvoza namještaja. Turski izvoz namještaja značajno je porastao sa 192 milijuna dolara u 2001. na 3 milijarde 422 milijuna dolara u 2020. U 12. izvezeno je 2020% više namještaja nego godinu prije, unatoč uvjetima pandemije, koji su imali značajan negativan utjecaj na trgovinu u toj godini .
Turski izvoz namještaja po proizvodima 1
Dok neka poduzeća u sektoru izvoze svoju robu izravno, većina to čini putem drugih poduzeća, posebice ugovornih i arhitektonskih tvrtki uključenih u međunarodne ugovorne projekte. S druge strane, broj poduzeća koja ulaze na inozemna tržišta izravno kroz vlastite kanale distribucije značajno se povećao posljednjih godina.
Do 1980-ih većina izvoza bila je u zemlje Bliskog istoka; unatoč tome, nakon 1990. godine izvoz se prvenstveno odvijao u zemlje EU-a, zemlje ZND-a i Rusku Federaciju. Paralelno s ekspanzijom građevinskih projekata koji se provode u turskim republikama i Ruskoj Federaciji, došlo je do povećanja izvoza namještaja u te zemlje. Izvoz namještaja u Rusku Federaciju nije se mogao vratiti na razinu prije krize zbog gospodarske krize koja je započela 1997. Dok je izvoz u obližnje i periferne zemlje nedavno porastao, udio izvoza u zemlje EU-a u ukupnom izvozu namještaja opada. . U smislu diversifikacije tržišta, ovaj se trend može smatrati povoljnim.
Najveće tržište za izvoz namještaja iz Turske od 2020., prema analizi zemalja, bio je Irak. S ukupnim izvozom od 484 milijuna dolara u 2020., naš izvoz u ovu zemlju pao je za 5.3% u odnosu na prethodnu godinu.
Njemačka, Saudijska Arabija, Sjedinjene Države, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Izrael i Libija dodatna su značajna tržišta za izvoz namještaja iz Turske. Neuspjeh izvoza u dostizanju željenih razina najvećim je dijelom uzrokovan pandemijskim uvjetima, političkim problemima u susjednim i susjednim zemljama, kao i neadekvatnim korištenjem suvremene i dizajnerski orijentirane proizvodnje. Drugi značajni problemi s izvozom uključuju probleme financiranja i nedostatak znanja o stranim tržištima, posebno za srednja i mala poduzeća.
Turski izvoz namještaja po zemljama 1
uvoz
Broj uvoza namještaja porastao je 1986. kao rezultat daljnje liberalizacije uvoza i našeg pristupanja Carinskoj uniji 1996. Uvoz namještaja iznosio je otprilike 38 milijuna dolara 1994.; sljedeće su godine porasli za 79% na otprilike 68 milijuna dolara. Ovaj brzi porast uvoza nastavio se iu godinama koje su uslijedile, ali je 2001. godine, kao posljedica krize, uvoz namještaja pao na 122 milijuna dolara, što je pad od 40% u odnosu na prethodnu godinu. Uz blagi porast u 2002. godini, postkrizni pad uvoza namještaja ostvaren je kao pad od 128 milijuna dolara. Uvoz sektora godinama je postojano rastao u korak s oporavkom gospodarstva, ali je 2009. godine, kao posljedica svjetske financijske krize, pao za 37% u odnosu na prethodnu godinu i iznosio je 568 milijuna dolara. Uvoz sektora premašio je vrijednosti iz 2008. godine i iznosio je ukupno 941 milijun dolara u 2011. godini kada su učinci krize znatno smanjeni. U 498. uvezli smo namještaja u vrijednosti od 2020 milijuna dolara, što je pad od 9.1% u odnosu na prethodnu godinu. Na vanjskotrgovinski suficit sektora pozitivno utječe pad uvoza. Turski uvoz namještaja po proizvodima 1
Kina i zemlje EU glavni su izvori uvoza namještaja za Tursku. Zemlja koja uvozi najviše namještaja od 2020. je Kina, sa 69 milijuna dolara, a slijedi je Poljska sa 57 milijuna dolara. Italija, Njemačka, Rumunjska i Bugarska drugi su značajni uvoznici namještaja iz kojih Turska uvozi robu. Prihvaćanje ovih nacija, koje su najveći proizvođači i izvoznici u svijetu, pokazuje da Turska ima značajno stanovništvo koje si može priuštiti vrhunski namještaj. Ostali drveni namještaj, ostali metalni namještaj, ostali metalni namještaj, ostali punjeni namještaj za sjedenje s metalnim okvirima, ostali punjeni namještaj za sjedenje s drvenim okvirima i ostali namještaj za sjedenje bez metalnih okvira glavne su skupine proizvoda koje Turska uvozi.
Turski uvoz namještaja po zemljama 1
Svjetska trgovina
Glavna promjena u međunarodnoj trgovini namještajem posljednjih godina je ubrzanje globalizacije tržišta namještaja. SAD, EU i Kina glavni su igrači na globalnom tržištu namještaja s vanjskotrgovinskim suficitom namještaja od oko 56 milijardi dolara i vanjskotrgovinskim deficitom namještaja od blizu 47 milijardi dolara. SAD izvozi namještaj u vrijednosti od preko 70 milijardi dolara.
Izvoz
Globalna gospodarska kriza uzrokovala je porast svjetskog izvoza namještaja, koji je 66.5. iznosio 2002 milijardi dolara, na 140.2 milijarde dolara 2008. prije pada na 115.5 milijardi dolara 2009. U usporedbi s prethodnom godinom u prethodnih deset godina, izvoz je porastao za prosječno 4.5% u 2017., 2018. i 2019., dosegnuvši 194.4 milijarde dolara u 2019. Izvoz se smanjio u 2015. i 2016. u usporedbi s prethodnom godinom. Očekuje se da će se stopa izvoza namještaja usporiti 2020., ali bi moglo doći do blagog povećanja.
Kina izvozi namještaj po stopi od jedne trećine ukupnog svjetskog izvoza. Otprilike jedna trećina cjelokupnog izvoza namještaja u svijetu također dolazi iz zemalja EU. Proizvodnja namještaja ima jaku globalnu konkurentsku poziciju i temeljna je industrija u mnogim zemljama EU-a. Sljedeća tri najveća izvoznika su Kina, Njemačka i Poljska. Druge važne nacije koje izvoze namještaj uključuju Nizozemsku, Austriju, Francusku, Dansku, Belgiju, Švedsku, Dansku i Dansku. Visoko specijalizirano tržište namještaja u EU ima brojne podsektore. Kuhinjski namještaj i tapecirani namještaj dvije su najveće proizvodne kategorije. Tranzitna trgovina drvenim namještajem još je jedan značajan sektor za zemlje EU-a. U 2019. udio Turske u globalnom izvozu namještaja bio je 1.57%.
Svjetski izvoz namještaja po zemljama 1
Uvoz
Unatoč činjenici da je globalni uvoz namještaja u porastu u posljednjih 20 godina, padovi u odnosu na prethodnu godinu vidljivi su 2009., 2015. i 2019. S ukupnom vrijednošću od 189.5 milijardi dolara u 2019., globalni uvoz namještaja smanjio se za 1.4 % od 2018.
SAD uvozi namještaj po najvišoj stopi u svijetu. S ukupnim uvozom od 56 milijardi dolara u 2019., SAD je bio odgovoran za 30% ukupnog uvoza namještaja u svijetu.
Njemačka je najveći uvoznik nakon Sjedinjenih Država. U 2019. Njemačka je donijela namještaja u vrijednosti od 15.8 milijardi dolara, što čini 8.1% svjetskog uvoza. Velika Britanija, Francuska, Kanada, Japan, Japan, Nizozemska i Španjolska dodatni su značajni uvoznici.
Svjetski uvoz namještaja po zemljama 1
Najveći potrošači namještaja u EU su Njemačka, Francuska, Nizozemska i Španjolska. Otvoreno, multikulturalno stanovništvo koje često putuje ima utjecaja na karakteristike različitih kultura u smislu potrošnje namještaja. Najpopularnije kategorije proizvoda na tržištu namještaja u EU su tapecirane sjedeće grupe (sofe i fotelje) i kuhinjski namještaj. Očekuje se da će se u nadolazećim godinama rast tržišta namještaja u EU-u usporiti. Međutim, očekuje se da će se prijelaz s tradicionalnog na moderni namještaj nastaviti i da će doći do povećanja raznolikosti dizajna i stilova namještaja. Činjenica da pojedinačni komadi namještaja koji se mogu uklopiti u postojeće grupe namještaja povećavaju svoj tržišni udio u odnosu na kupnju namještaja u setovima još je jedan značajan aspekt obrasca potrošnje u EU.
Što se tiče demografije potrošača, očekuje se povećanje sklonosti suvremenom namještaju među osobama starijim od 45 godina koje su samci. Očekuje se da će se također povećati strukturiranje proizvoda namještaja koje favorizira visoku kvalitetu po nižoj cijeni i nisku kvalitetu po višoj cijeni.
Trendovi na tržištu drvenog namještaja u EU sugeriraju da bi se tvrtke koje pokušavaju ući na ovo tržište i traže novi tržišni segment trebale usredotočiti na spavaće sobe i drugi namještaj za dom. Dok su drva trešnje, tikovine i drugih tamnih tonova tražena, preferencije potrošača se pomiču prema svjetlijim nijansama drva, bukve, javora i breze. Novi trendovi su nostalgija i topli tonovi i dezeni koji naglašavaju lokalne elemente u modernom namještaju. Povratak je masivnom namještaju od laminata i furnira. Namještaj postaje višenamjenski/funkcionalniji, udobniji/udobniji i fleksibilniji. S porastom starije populacije u EU-u, važnost ergonomije u namještaju raste